Ustrojstvo DRS-a.

Vodstvo Državne radne službe

Vodstvo Državne radne službe je vrhovna zapoviedna oblast u radnoj službi i ujedno sjedište krilnika rada, koji stoji na čelu Državne radne službe. Po njegovim zapoviedima i upu­tama radi Vodstvo Državne radne službe kao najviša zapo­viedna i upravna vlast za sve postrojbe i ustanove Državne radne službe.

Vodstvo Državne radne službe ima svoje sjedište u Zagrebu i dieli se prema prirodi svih grana poslovanja na potreban broj odjela, ovi na odsjeke i pododsjeke. Na čelu odjela stoje pro­čelnici, a odsjeka i pododsjeka nadstojnici. Pročelnici odjela i nadstojnici odsjeka u Vodstvu DRS u svom djelovanju i radu vode brigu o raznolikim zadaćama i potrebama, koje se stječu na najvišem službovnom mjestu Državne radne službe, te su stručni savjetodavci i odgovorni suradnici Krilnika rada za područje njihova djelovanja.

Krilnika rada pomaže u vođenju svih poslova Glavar stožera, koji je ujedno njegov pomoćnik i kao takav njegov najbliži suradnik. Poslovanje u vodstvu Državne radne službe vrši se po granama, koje su usredotočene u pojedinim odjelima odnosno odsjecima i to:

1.Ustrojbeni poslovi: ustrojstvo, sastav i upotreba postrojbi Državne radne službe, određivanje područja i sjedišta stožera radnih stjegova i skupo vatrom jena sjedišta postrojbi; izrada propisa i pravila obće naravi, uređivanje Vjestnika na­redaba Državne radne službe, obća služba, pregledi, službena putovanja, naročiti događaji, izvještajna služba, mjere sigur­nosti, posadna i vojna služba, oružje.

2.Osobni poslovi: službovni odnos svih službenika, imenovanja, promaknuća, odpusti, ženitbe, dopusti i udjelbe službenika Državne radne službe, ocjenjivanje vodstvenika; prikupljanje i izbor vježbenika za vodstvenike; družtvovna skrb službenika.

3.Upravno-gospodarski poslovi: obskrba odie-lom, obućom, hranom, namještajem, posađnim pol robama, rad­nim oruđem, građevno-tehnička djelatnost, nastanbe i njihovi tehnički uređaji, priprema i izvršenje državnog proračuna, ra­čunovodstvo, blagajničko poslovanje, računski nadzor; uprav­ljanje kantinama, povrtnjacima i drugim gospodarskim usta­novama Državne radne službe; samo vozna služba.

U sklopu upravno-gospodarske službe nalazi se Matica zavoda sa svojim prometnim parkom i raznim skladištima i radionicama (prehranbenim, odjevnim, oruđnim, pogonskim i t. d.).

4.Javni radovi: svi poslovi oko pripreme, izvedbe i obračuna javnih radova preuzetih u rad od postrojbi Državne radne službe; proučavanje radnih područja; izvršenje obćih i posebnih uvjeta za preuzeti rad od nositelja rada; tehničko vođenje rada, tehnička nastava i izobrazba, služba na radilištu, sprečavanje nesreća; brojitbe o uspjehu rada.

5.Odgoj i nastava: svi poslovi oko ustrojstva odgoja i nastave u postrojbama i školama Državne radne službe, dobava naučnih pomagala i učila, uređenje knjižnica, prosvjetna dje­latnost, glasbeni odgoj, primjena narodnog folklora u postroj­bama Državne radne službe, narodno-znanstveni poslovi, ure­đenje časopisa »Smjernice za odgoj i nastavu«, oblikovanje slobodnog vremena, kulturne priredbe, proslave; svi poslovi oko tjelesnog odgoja i predvojničke izobrazbe, športske pri­redbe i svečanosti; vođenje svih škola i tečajeva u Državnoj radnoj službi, izpitna povjerenstva za stručne izpite, očevidnost nastavnog osoblja; konačno svi poslovi oko. tiska i promičbe u Državnoj radnoj službi, priređivanje stalnih i pokretnih izložbi, uređenje časopisa »Domoradnik«.

6.Popunitbeni poslovi: cjelokupno ustrojstvo i iz­vršenje novačenja za radnu obvezu, rad stavnih povjerenstava, očevidnost o službi domoradnika, rješavanje svih osobnih pi­tanja domoradnika.

7.Zdravstveni poslovi: uređenje liečničke i zdrav­stvene službe; dobava zdravstvenih uređaja i liekova; uređenje ambulanta u radnim odjelima; sudjelovanje u izboru područja za rad i nastanbe, stručna izobrazba zdravstvenog i liečničkog osoblja.

8.Pravni poslovi: svi upravno-pravni poslovi oko naknade štete, izrade zakonskih odredaba za Državnu radnu službu i propisa stegovnog i kaznenog zakonodavstva, pravna mišljenja i tumačenja; ustrojstvo stegovnog sustava u Držav­noj radnoj službi; izvidi i iztrage kod prestupa, pokretanje stegovnih i kaznenih postupaka, očevidnost kazni i nadzor nad izvršenjem kazni; sastav kaznenih prijava radi izručenja sudovima.

Stožeri Državne radne službe

Vodstvu Državne radne službe bilo bi nemoguće nepo­sredno prenositi sve zamisli i zapoviedi do svojih temeljnih jedinica — radnih odjela, i to s razloga, što je broj radnih odjela vrlo velik, pa bi praktički bilo vrlo težko sa svim tim odjelima održavati neposrednu vezu, a i stoga što svi ti odjeli rade i žive pod više manje nejednakim okolnostima, pa je po­trebno prema raznim prilikama zauzeti kadkad brzo razna stanovišta. Međutim često izvjestan manji broj ovakovih po­strojbi radi pod jednakim ili sličnim životnim, zemljištnim, pa i radnim prilikama. Skupljajući po nekoliko jedinica, koje ovako rade pod više manje jednakim uvjetima u veće jedinice, stvaraju se veće organske jedinice sa svojim posebnim vođom,

Ovakovim posebnim vođama pridaje se, već prema potrebi odgovarajući broj stručnih suradnika, koji čine onda stožer toga vođe. Svrha osnivanja tih stožera je dakle izdavanje iz­vršnih zapoviedi područnim jedinicama, kao neposredan nad­zor nad samim izvršenjem.

Budući da Državna radna služba djeluje na cjelokupnom državnom području, potrebno je radi upravnih i zapoviednih potreba ta područja podieliti na manja područja Državne radne službe.

S tih svih razloga uz Vodstvo Državne radne službe u Zagrebu postoje još sliedeći stožeri:

—    stožeri radnih stjegova Državne radne službe i

—    stožeri radnih skupova Državne radne službe.

Stjegovi obuhvataju područja nekoliko velikih župa, prema tome njihov ukupan broj na državnom području nije velik (3—5). Sjedišta stožera radnih stjegova određuju se u većim gradovima, kao kulturnim i inače važnim središtima države.

Na čelu radnog stiega Državne radne službe stoji vođa stiega. Stožer stiega dieli se na potreban broj odsjeka, tako da svaka grana poslovanja nabrojena pri uređenju Vodstva Dr­žavne radne službe, ima u stožeru stiega svoj odsjek, na čelu kojega stoji nadstojnik. U tim odsjecima razrađuju se zapo­viedi, naredbe i ostale smjernice Vodstva Državne radne službe te se s podrobnijom obradbom prilagođuju mjestnim prilikama dotičnog radnog stiega.

Vođi radnog stiega podčinjeno je po nekoliko radnih sku­pova. Taj broj nije jednak u svakom radnom stiegu, već se ustanovljuje prema radnim nakanama, upravnom području velikih župa i slično. Obično broj radnih skupova u jednom radnom stiegu nije manji od 3 i veći od 5.

Na čelu stožera radnog skupa stoji vođa radnog skupa. Posebni je zadatak svakog vođe radnog skupa praktično dje­lovanje na samom mjestu u svima pitanjima odgoja i nastave.

radnog uloga, zdravstvene službe i uprave. On je odgovoran za uspjeh nastave i rada njegova radnog skupa. Njegov stožer ima potreban broj stručnih izvjestitelja za sve grane službe, koje se odvijaju u odsjecima stožera radnog stiega, odnosno u odjelima Vodstva Državne radne službe.

Jedan radni skup ima pod sobom najviše 6 radnih odjela, s tim da se po mogućnosti po 2 radna odjela smjeste zajedno radi izvršenja jedne iste radne nakane.

Vođa radnog skupa u prvom je redu pozvan, da područni odjeli izvršuju zapoviedi prema nalazima Vodstva, odnosno vođe stiega, te da se sveukupan život, odgoj, izobrazba i rad odvijaju prema izdatim propisima i uputama. Voda skupa du­žan je do najmanjih pojedinosti upoznati sve podređene vod­stvenike, njihov život i rad, kao i sva njihova nastojanja i tež-koće u njihovu posebničkom životu.

Radni odjel

U lancu podjele Državne radne službe konačno i najvaž­nije mjesto zauzima radni odjel. On je temeljna jedinica Dr­žavne radne službe, te se kao takav može nazvati životnom stanicom radne službe. U njemu se utjelovljuju i ostvaruju svi ciljevi i zadatci radne službe: narodna škola, odgoj hrvat­skog mladića i rad na hrvatskoj grudi. Svi pripremni poslovi koji se obavljaju u Vodstvu Državne radne službe, u stožerima radnih stjegova i radnih skupova služe isključivo konačnoj svrsi: pravilnom odgoju, temeljnoj izobrazbi i koristnom radu naših domoradnika u radnim odjelima.

Radni odjel se dieli na 4 voda, svaki sa po 3 roja od po 15 domoradnika.

Radni odjeli smješteni su u normiranim nastanbama — prenosnim barakama, što omogućuje jeftinu i brzu promjenu boravišta prema radnim nakanama. U načelu se teži, da jedan radni odjel primi u izradbu radove, koji traju što duže (3—5 godina), da se radni logori ne bi prečesto premještali.

Na čelu radnog odjela stoji vođa, koga u njegovu težkom i odgovornom radu pomažu 4 vodnika — vodstvenika voditelj-skog skupa, a ove 12 rojnika — vodstvenika redničkog skupa Za ostalo upravno poslovanje svaki radni odjel ima posebne vodstvenike redničkog skupa i to: službovođu, obskrbnika, na-stanbara. oprem ara i zdravstvenog pomoćnika.

Škole

Pod školama u DRS razumievaju se one ustanove, u ko­jima se vrši sustavno odgajanje i izobrazba pripravnika za vodstvenike, kako bi. poslije uspješnog završetka školovanja mogli preuzeti svoje dužnosti u raznim postrojbama. Dakle, putem škola obavlja se glavna popuna vodstvenika, te je u redovito vrieme izgradnje to ujedno i jedini put stvaranja onog kadra vodstvenika, koji je potreban za izgradnju i dje­lovanje ciele ustanove.

Već iz te konstatacije proizlazi, kolika je važnost škola u DRS. Ali njihova uloga proiztiče još iz drugih činjenica i okolnosti, koje su već prikazane u onom poglavlju ovog svezka, u kojem se govori o odgojnom i prosvjetnom zadatku DRS, o nastavi, a napose u onom, u kojem se prikazuje osoba vodstve­nika DRS.

Rečeno je, da je DRS životna škola hrvatskog naroda, u kojoj se odgajanjem putem nastave i pouke oblikuju mladi pripadnici i osposobljuju za što koristnije članove ljudske za­jednice. Poviestni pregled o postanku radnih službi pokazuje .također ,da DRS nije umjetna tvorevina, već da je ona potreba narodnog života, a napose u vrieme poslijeratne izgradnje do­movine.

Upravo zbog toga postavljaju se osobito veliki zadatci na one, koji vode i upravljaju djelatnostima DRS. Vodstvenici DRS ne mogu prema tome biti samo činovnici, koji zdušno i savjestno vrše svoju službu, oni ne mogu biti samo nastavnici teoretičari, a isto tako niti samo vješti izobrazitelji. Vodstvenik DRS je onaj činbonik, koji odgaja, poučava i vodi. Oni ne služe jednom zvanju, već se posvećuju važnom i značajnom pozivu.

Zato i rad u školama DRS imade svoje posebno obilježje, koje se razlikuje od svih drugih škola. Škole DRS ne daju samo neko obće znanje, one nemaju zadatak stvarati izričite praktičare bilo koje struke; u školama DRS se ne školuju teoretičari.

Polaznici škola DRS uče život i potrebe svoje ustanove i svoga narod, posvećuju se pozivu odgajanja i vođenja domo-radnika; oni se uče. kako se formiraju novi ljudi, kako se po­maže narodu na izgradnji domovine.

To se postizava oživljavanjem i upotrebom, aktiviranjem svih njihovih snaga i sposobnosti, kao i razvijanjem vriednih sklonosti. Oni moraju u školi naučiti, čime se radi i koja su to sredstva, upoznati nastavno gradivo i kako se koje sredstvo primjenjuje; oni moraju ne samo upoznati ciljeve i ideje DRS, oni moraju biti prožeti njenim duhom. Vježbenici moraju biti tjelesno zdravi i sposobni, oni u školi moraju naći smisao svog budućeg života kao i svu veličinu i odgovornost svoje zadaće, te punu pripravnost odgajanja mlađih generacija, koje će im biti povjerene.

Školovanje'pripravnika za vodstvenike vrši se u redovitim tečajevima škola DRS. One su dvojake: redničke škole za pri­pravnike redničkog skupa i voditeljske za one iz voditeljskog skupa.

Školovanje traje 2 godine i provodi se na dva načina: na­stavom u tečajevima navedenih škola i praksom u postrojbama DRS, odnosno na posebnim praktičnim radovima.

Školovanjem u tečaju oblikuju se tečajnici putem odgojne nastave, t. j. takove nastave, kojom se razvijaju sve sposob­nosti i odlike pripravnika u intelektualnom, duševnom i tje­lesnom pogledu. Za razliku od nastave, kojoj je svrha preda­vanje i prisvajanje znanja, odnosno umieća kod izobrazbe.

Nastava u školama DRS mora po tome biti odgojna, pouč-Ijiva, zorna, stručna i primienjena, u koliko se žele stvoriti prave vođe mladeži, a ne uredski činovnici ili samo izobrazi-telji.

Nastavni su predmeti u redničkoj školi DRS ovi: državno-narodna nastava, tehnika rada, postrojne vježbe, tjelesno vjež­banje, službovnik, upravno-gospodarska služba, te nastanbe i uređaji. U redničkoj se školi poučavaju pripravnici u metodici onih predmeta, koji spadaju u okvir djelatnosti njihova polo­žaja t. j. rojnika.

Prema tome se u ovu vrst škole primaju oni mladići, koji uz ostale uvjete imaju barem nižu školsku spremu.

U voditeljskoj se školi uz navedene predmete pridodaje po­sebno nastava o narodnim običajima, svečanostima, pouka o glasbi, nadalje zdravstvena služba, ustrojstvo DRS i stegovni propisi.

Težište je rada praktična primjena, budući da su oni nosi­telji nastave u vanjskim postrojbama.

Osobita se pažnja mora posvećivati pravilnoj, koristnoj i svrhovitoj upotrebi slobodnog vremena.

U školu voditeljskog skupa primaju se mladići s najmanje punom srednjoškolskom spremom, t. j. s izpitom zrelosti.

Poslije završenog školovanja u redovitim tečajevima pri­pravnici polaze na praksu, gdje se uče primjeni svojih sposob­nosti i znanja u službama vanjskih postrojbi.

Oba diela školovanja sačinjavaju cjelinu, te za vrieme nji­hova trajanja, bilo u školi, bilo u praksi, moraju biti pod stal­nim vodstvom i nadzorom svojih predpostavljenih iz škola, kako bi se po završetku školovanja mogla zaista'dobiti prava slika vriednosti svakog pojedinog budućeg vodstvenika.

Po završenom školovanju u oba diela pripravnici na kraju polažu konačni državni izpit, te se prema postignutom uspjehu na izpitu odlučuje, da li će pripravnici prieći u vodstvenike Državne radne službe.

Kod ustrojavanja škola jedno je od važnih pitanja smještaj i njihovo uređenje, budući da je to onaj materialni činbenik, koji može znatno djelovati na život u školi i pravilnu provedbu odgojne nastave. Glavni temeljni zahtjev kod smještaja i ure­đenja škola je taj, da one budu tako smještene i uređene, da odgovaraju ne samo zahtjevima nastave i života u školi, već i razvoju pune djelatnosti u smislu samog zadatka škole. Zato škola mora biti u prvom redu smještena u liepom i zdravom kraju, u okolini, koja povoljno djeluje na život u školi. Nadalje u takvom mjestu, koje nije suviše udaljeno od sjedišta koje veće postrojbe DRS, kao i od kulturnih središta uobće. Škola mora biti također u kraju, u kojem vladaju dobre prehranbene prilike, a napokon i s dobrim prometnim vezama. Smještaj i uređenje škola mora u svakom pogledu povoljno djelovati ne samo na život samih vježbenika, već i na svakidašnji život osoblja škole i njihovih obitelji, kako bi se oni mogli što bolje posvetiti radu u školi.

S obzirom na smještaj postoje u glavnom dvie mogućnosti: smještaj u posebnim zidanim zgradama i smještaj u barakama poput onih u radnim odjelima. S obzirom na odvijanje života u školi kao i na mogućnost njezina uređenja smještaj škola u zidanim zgradama ima veliku prednost pred onim u barakama, a i samo uređenje škole može se izgrađivati trajnije i povolj­nije. Smještaj u barakama ima samo tu prednost, što se vjež­benici uživljavaju u sredinu, u kakovoj će poslije vršiti svoj poziv u postrojbama. Ali s obzirom na to, da su vježbenici prošli svoje obvezatno razdoblje u radnim odjelima prije stupanja u školu, onda taj zahtjev nije važan.

Samo uređenje škole treba svakako odgovarati svim zah­tjevima odgojne ustanove, koliko u pogledu materialnom i zdravstvenom, toliko u pogledu nastave, kao i s obzirom na sam život u školi. U tim se pitanjima kod otvaranja škola ne smije štedjeti. Ako se želi da škola bude ono, što se od nje traži, onda se zahtjeva: dovoljan životni prostor s podpunim ure­đenjem škole.

Obitavalište škole sadrži 4 glavna diela:

1.Odjel za stanovanje (spavaone, praone, bolestnička soba),

2.Upravno-gospodarski odjel sa blagovaonom i kantinom,

3.Odjel za nastavu (učione, dvorana za tjelovježbu, vježbalište, športsko igralište i plivalište).

4.Odjel, za školski život (dvorana za svečanosti i priredbe,prostorije za dnevno zadržavanje i provedbu slobodnog vre­mena). Osim toga prostor,na kojem se nalazi škola, mora omo­gućiti izgradnju stanbenih zgrada za veći broj oženjenog osoblja.

Veličina i broj pojedinih prostorija kao i nastavnih ure­đaja zavisi o broju vježbenika. Što se tiče brojčane jačine škole, to se predviđa, da je rad u njoj najpovoljniji, kad broj vjež­benika odgovara jačini i sastavu jednog radnog odjela, t. j. oko 200 tečajnika podieljenih u 4 školska odjela (voda) sa po 50 pripravnika. Prema tome načelu jačine škola određuje se potreban broj ređničkih, odnosno voditeljskih škola DRS.

To je u glavnom prikaz o školama DRS, kakve najbolje odgovaraju našim prilikama. Uočivši njihov zadatak i smisao ustanove, u kojoj se izgrađuju vodstvenici obiju skupova, te­meljni nosioci djelovanja u DRS, onda se školama mora po­svećivati osobita pažnja, jer samo dobre i vlastite narodne škole jedini su jamac uspješnog djelovanja DRS u smislu postavlje­nog cilja radnoj službi uobće.

7. SLUŽBENICI DRŽAVNE RADNE SLUŽBE

Službenici Državne radne službe diele se na:

a)   vodstvenike i vježbenike za vodstvenike;

b)   činovnike, činovničke vježbenike, dočinovnike i podvor-
nike.

Svi vodstvenici svrstani su kao državni činovnici odnosno dočinovnici u činovne odnosno dočinovne razrede:

Vodstvenici od dorojnika do uključivo vodit, namjestnika čine rednički skup, od voditelja rada do uključivo dovode rada voditeljski skup i od vođe rada do uključivo krilnika rada sto-žernički skup vodstvenika Državne radne službe.

Uvjeti za prielaz u sastav vodstvenika Državne radne službe jesu:

imenovanju za vodstvenika Državne radne službe predhodi vježbenička služba, koja traje 2 godine. Vježbenička je služba pokusna i računa se, nakon imenovanja vodstvenikom, u dje­latnu službu.

Vježbenikom za vodstvenika voditeljskog skupa može po­stati, tko ima srednjoškolsku izobrazbu, ako je neoženjen i nije stariji od 26 godina, a vježbenikom za vodstvenika redničkog skupa, tko je svršio najmanje 4 razreda pučke škole, ako je ne­oženjen i nije stariji od 22 godine. U iznimnim slučajevima može se dopustiti, da se u vježbeničku službu primaju i oženjeni kao i stariji od 26 godina odnosno 22 godine.

Nakon uspješno svršene vježbeničke službe imenuje se vjež­benik s položenim izpitom voditeljske škole voditeljem rada, a vježbenik s položenim izpitom redničke škole dorojnikom.

Vježbenik za vodstvenika, koji bude za vrieme vježbeničke službe nepovoljno ocienjen, ili koji ne položi završni izpit na voditeljskoj odnosno redničkoj školi, odpušta se iz službe.

Za vodstvenika Državne radne službe može biti primljen:

1. tko ima uvjete za primitak u Državnu radnu službu prema postojećim propisima o državnim službenicima građan­skog reda;
2. tko je stvarno izpunio radnu obvezu Državne radne službe.

Tko želi biti primljen za vodstvenika Državne radne službe, mora se obvezati na neprekidno službovanje od najmanje 8 god., a osobe, koje o trošku Državne radne službe polaze sveučilište odnosno koju drugu stručnu školu, moraju se obvezati, da će služiti još i onoliko vremena koliko su provele na tom ško­lovanju.

Jednako »e mora onaj, koji želi biti primljen za vodstvenika Državne radne službe, obvezati i na naknadu svih troškova, na-stalih njegovim školovanjem i uzdržavanjem za vrieme školo­vanja na školama Državne radne službe i na školama, navede­nim u stavci 2., ako bi prije izmaka vremena, na koje se obvezano služiti, izstupio iz Državne radne službe svojevoljno, ili ako bi radi neuspjeha u školi ili u službi bio odpušten. Za malodobne -osobe moraju se na to obvezati roditelji odnosno zakoniti zastupnici.

Popunjavanje staleža vodstvenika Državne radne službe vrši se osim načinom školovanja u vodstveničkim školama DRS i preuzimanjem državnih i samoupravnih službenika, kao i osoba iz slobodnih zanimanja ili iz posebničkih služba, ako iz-punjavaju obće uvjete, a nisu stariji od 45 god., te ako imaju obću školsku izobrazbu, koja se traži od vodstvenika Državne radne službe.

Iznimno mogu biti primljene za vodstvenike Državne radne službe i imenovane voditeljima u XII. čin. razredu osobe sa sveučilištnom naobrazbom, ako nisu starije od 32 godine. Takve se osobe mog.u nakon uspješne službe od najmanje godinu dana promaknuti za dočelnike rada u X. čin. razredu.

Osobe, koje nisu svršile vodstveničke škole Državne radne službe, moraju prije stupanja u službu položiti stručni izpit iz propisa o Državnoj radnoj službi.

Državni ili samoupravni službenik ne može biti primljen za vodstvenika Državne radne službe u višem činovnom razredu od onog, koji odgovara njegovu dosadanjem činu odnosno či­novnom razredu.

Odredbom odnosno naredbom o imenovanju osobe iz slo­bodnog zanimanja ili iz posebničke službe, određuje se početni činovni razred odnosno razred dočinovnika, službeni naziv i vrieme koje se primljenom službeniku priznaje za promaknuće i mirovinu s napomenom, da mu se može priznati najviše dvie trećine od vremena provedenog u slobodnom zanimanju ili u posebničkoj službi, ali ni u kojem slučaju više od 15 godina.

Promaknuća vodstvenika Državne radne službe vrše se prema činoredu pod sliedećim uvjetima:

1.  Da postoji prazno mjesto;

2.  Da je vodstvenik povoljno ocienjen kroz posljednje 2 ka-
lendarske godine;

3.:

a)da je vodstvenik redničkog skupa bio najmanje 3 godine dorojnik, 4 godine rojnik i 5 godina rednik;

b)da je vodstvenik voditeljskog skupa bio najmanje jednu godinu voditelj rada, te da je u predhodnom čin. razredu proveo najmanje 4 godine.

Za promaknuće u VII. čin. razred potrebno je, da vodstve­nik voditeljskog skupa položi izpit za stožernički skup.

Osobito vriedni i sposobni vodstvenici redničkog skupa mogu biti promaknuti u najniži čin. razred voditeljskog skupa, ako su s uspjehom svršili voditeljšku školu. Polazak ove škole može im se dozvoliti nakon 8 godina službe u redničkom skupu.

Ovi službenici mogu biti promicani do uključivo VIII. čin. razreda.

Vodstveniku, koji je sudbeno ili stegovno kažnjen oduzima­njem slobode preko 30 dana, ne računa se vrieme kazne ni za promaknuće ni za dobivanje višeg plaćevnog stupnja.

Isto tako ne računa se za promaknuće odnosno za dobivanje višeg plaćevnog stupnja ni vrieme, za koje je vodstvenik ne­povoljno ocienjen.

Promaknuće vodstvenika ne može usliediti, ako je protiv njega u toku kazneni sudbeni ili stegovni postupak. Ako se sudbeni ili stegovni postupak završi obustavom ili odrješuju-ćom osudom, vraća mu se pravo na računanje vremena izgub­ljenog za promaknuće.

Vodstvenici se ocienjuju prema posebnim propisima.

U pogledu svih novčanih pripadnosti vodstvenici, službe­nici i umirovljenici Državne radne službe izjednačeni su s pripadnicima oružanih snaga.

U tome pogledu častnički i dočastnički činovi oružanih snaga odgovaraju nazivima vodstvenika Državne radne službe prema sliedeeoj skrižaljci:

Činovi u oružanim snagama:...................................Naziv vodstvenika

dočastnički:.............................................................u Državnoj radnoj službi:

vodnik     ............................................................................ dorojnik

narednik...............................................................................rojnik

stožerni narednik...............................................................rednik

častnički namjestnik...............................................voditeljski namjestnik

častnički:

zastavnik........................................................................voditelj rada

poručnik.....................................................................predvodnik rada

nadporučnik...............................................................dočelnik rada

satnik...........................................................................čelnik rada.

nadsatnik    ...............................................................dovoda rada

bojnik...........................................................................vođa rada

podpukovnik..........................................................dovrhovnik rada

pukovnik     ..............................................................vrhovnih rada

general......................................................................krilnik rada

Rješenja o službenim odnosima vodstvenika i činovnika VI. čin. razreda i starijih izdaje Poglavnik, dok ostalih vod­stvenika Ministar oružanih snaga.

Vodstvonicima voditeljskog skupa ne može se ženitbena dozvola izdati prije navršene 26. godine života, a vodstvenicima redničkog skupa ne može se takva dozvola izdati prije navršenih 5 godina službe.

Broj oženjenih vodstvenika voditeljskog skupa ne smije biti veći od polovice cjelokupnog broja vodstvenika Državne radne službe.

Osim slučajeva, kojima se prema postojećim propisima predviđa prestanak službe državnih službenika građanskog reda, prestaje služba vodstveniku Državne radne službe, te se takav odpušta iz Državne radne službe:

1. Ako se tokom pokusne službe pokazao nesposobnim za vodstvenika;
2. Na vlastitu molbu, kojoj se mora udovoljiti, ako je iz-teklo vrieme, na koje se obvezao služiti u Državnoj radnoj službi;
3. Ako bude sudbenom osudom osuđen radi prestupka ili zločina iz koristoljublja;

4. Ako se ustanovi, da nema uvjeta za primitak u državnu službu prema postojećim propisima o državnim službenicima građanskog reda, odnosno da postoji koji od razloga izklju-čenja: da je Židov ili ciganin; da je sudbeno kažnjen zbog pro-tudržavnog djelovanja; ili da je sudbeno osuđen na gubitak častnib prava, zbog zločinstva uobće, ili ako je osuđen kaznom strogog zatvora u trajanju duljem od godinu dana.

Vodstveniku, kojemu je služba bez njegove krivnje pre­stala prije nego li je stekao pravo na mirovinu, a nema do­voljno potrebnih sredstava za uzdržavanje svoje i svoje obi­telji, izplatit će se ođpravnina:

1. nakon jedne godine službe u visini posljednjih dvomje­sečnih beriva;
2. nakon 2—5 godina službe u visini posljednjih 6-mjeseč-nih beriva;
3. nakon 5 godina službe u visini posljednjih jednogodiš­njih beriva.

Vodstvenik redničkog skupa, koji u tom svojstvu navrši 10 godina službe, može biti primljen u odgovarajuću državnu ili samoupravnu službu, za koju se traži izobrazba nepodpune srednje ili njoj ravne škole.

Vodstveniku redničkog skupa, kojemu je bez njegove kriv­nje služba prestala prije nego je stekao pravo na mirovinu, podielit će se na molbu pripomoć za stručnu izobrazbu, koju izabere, a koja odgovara njegovim duševnim i tjelesnim spo­sobnostima.