Početak dojavne službe u Hrvatskoj stiže unazad do godine 1920., kada je u Zagrebu osnovan „Telegrafsko-doglasni ured“,...

...koji je bio uobće prvi zavod takve vrsti u Hrvatskoj. Ova ustanova dojavljivala je samo burzovne i priradne viesti. Težnja za centralizacijom dovela je do toga, da je 1. kolovoza 1925. osnovana u Beogradu službena gencija „Avala“, koja je doskora izkoristila vladajuće okolnosti, svoj položaj i druge mogučnosti, koje su joj pružene, te obustavila rad „Telegrafsko-doglasnog ureda“. Tako je preneseno i središte dojavne službe, poput mnogih drugih hrvatskih ustanova, u Beograd. Telegrafsko-doglasni ured postao je podružnica „Avale“ i čitava dojavna služba u Hrvatskoj bila je ograničena samo na burzovne i priradne viesti, koje su Beograd – jasno – mnogo zanimale. To je potrajalo do 1929. godine, kada se pojavila težnja, koja je bila posljedica uvodjenja diktature, da se u Hrvatskoj plasira i srbska novinska služba. Podružnica „Avale“ u Zagrebu nije u to vrieme uslied stalnog zapostavljanja razpolagala dovoljnim tehničkim sredstvima, pa je bila prisiljena da radi sve po najstarijim metodama.

     Preokret u hrvatskoj dojavnoj službi nastaje istom iza 10. travnja 1941. osnutkom Nezavisne Države Hrvtske, kada je bivša glavna podružnica agencije „Avale“ za banovinu Hrvatsku šretvorena u Agenciju „Velebit“. To je bio početak novog života i novog rada. Od tog dana raste djelokrug Hrvatskog dojavnog ureda, kako bi se i na tom polju ćim više učinilo za izgradnj države i naroda. Dotadašnji okovi i lanci, kojima je bila sputana Hrvatska i naš narod, pali su jednim mahom, rad je započeo punim poletom. Naglo se povećava broj izvora viesti, povećava se količina i pregled primljenog gradiva, kao i broj stranica državne službe. Od onda pa do danas, dan i noć, bez prestanka rade sprave sustava Hell, sprave za primanje Morseovim znakovima, hvatajući iz cieloga svieta viesti, da bi se javnost preko naših listova, dnevnika i tjednika, uputila u razvoj dogadjaja u cielom svietu. Ti strojevi psimaju godišnje oko 20,000.000 rieči, t.j. više nego sve brzojavne postaje u cieloj našoj domovini.

     Zakonskom odredbom br. CCLXVII – 18188 – Z – 1941. od 29. X. 1941., preuzima Hrvatski dojavni ured pod svojim novim naslovom „Croatia“ posao bivše agencije „Velebit“. Ovom zakonskom odredbom dobiva Hrvatski dojavni ured „Croatia“ svoje pravo mjesto u državnom životu, te dojavna služba u hrvatskoj dolazi istom time do pravog zamaha. Ova zakonska odredba stvorila je čvrste temelje izgradnji hrvatske dojavne  službe, te široke mogučnosti usavršavanja rada na tom polju. Hrvatska dojavna služba dobiva svoje pravo mjesto medju drugim svjetskim agencijama, jer se više izkorišćuje najnovija tehnička sredstva. Već kratko vrieme nakon proglašenja same odredbe opaža se učinak ne samo u pojačanju dnevnog bulletina „Croatie“, nego i u kakvoći, razgranjenosti viesti, pa i u pogledu čistoće jezika.

     Da bi se ogromno gradivo, koje treba svladati i izgraditi svakog dana, moglo najbržim putem i s najvećom brzinom dati na razpolaganje predplaćenim ustanovama, razdieljena je ciela služba prema potrebi:

1. u NOVINSKU SLUŽBU i
2. u POVJERLJIVU SLUŽBU.

Novinska se služba dieli u a) domaći i b) inozemnu.

Domaća se služba dieli u 1. političku, 2.pokrajinsku, 3.zagrebačku.

Inozemna se služba dieli u 1. dopisničku, 2.gospodarsku i 3.športsku.

       Novinska služba u užem smislu te rieči podieljena je u tei radne službe. Rad tih služba teče neprekidno od 7,30 sati u jutro do 1,30 sati u noći. Sve tri radne službe izgradjuju oko 115 do 120 strojem pisanih stranica dnevno, a često i mnogo više.

     Športska se služba vrši prema potrebi u prvoj i drugoj radnoj službi, a osobito važne športske viesti daju se i u trećoj radnoj službi. Za športsku je službu osobito važan dan ponedjeljak, jer se tokom nedjelje primaju iz inozemstva i domovine brojne viesti o velikim športskim dogadjajima.

     Burzovno-gospodarska služba Hrvatskog dojavnog ureda „Croatia“ obavješćuje hrvatski prirad o svim važnijim gospodarskim dogadjajima u domovini i inozemstvu. Tu je osobito važno stanje deviza, ciena sirovina i notiranja vriednostnih papira na glavnim svjetskim tržištima. Burzovno-gospodarska služba izdaje dnevno više puta tečajnice raznih burza, za koje postoji zanimanje u hrvatskim novčarskim zavodima, veleobrtu i veletrgovini. Ova služba izdaje takodjer više puta dnevno viesti gospodarskog značenja, koje se primaju iz domovine i izvan nje od njerodavnih čimbenika priradnog života. Sve viesti i tečajnice, bilo to iz tuzemstva ili inozemstva, primaju se izravno radio-telegrafskim putem, dakle bez ikakvog gubitka vremena, te se odmah provode dalje i dostavljaju predplatnicima.

     Osim toga prima HDU „Croatia“ dnevno brzoglasom velik broj viesti od svojih dopisnika u domovini i izvan nje. Tu su osobito važni članci, koji nose posebnu oznaku „Dopisnička služba“

     Novinska služba sa svojim granama daje dnevno 100 do 150 stranica. Ovaj broj raste čak i preko 200 stranica, kad stižu viesti o osobito važnim dogadjajima. Tako je za vrieme zasjedanja Hrvatskog Državnog Sabora u jednom danu postignut rekord od 357 stranica.

     Posebna grana novinske službe su izvješća, koja se daju na stranim jezicima. Izvješća ne njemačkom i talijanskom jeziku, koja se šalju poslanstvima i stranim novinarima, iznose dnevno do 45 stranica, a za vrieme sabora iznosila su daleko više.

     Rat, koji je izazvala Sovjetska Rusija svojim težnjama za osvajanjem svieta i ugrožavanjem novog evropskog poredka, odrazio se i u radu Hrvatske dojavne službe, stavljajući joj nove i veće zadatke. Taj rat, koji treba konačno osloboditi Evropu od boljševizma i utrti puteve novom životu, ujedno je i rat hrvatskog naroda i Nezavisne Države Hrvatske. Hrvatski sinovi polažu uz bok naših saveznika svoje živote za Novu Evropu, a protiv   boljševizma i nasilne polutokracije zapadnih velevlasti. Dogadjaji, koji su u tim ratovima proslavili ime i oružje našeg naroda, živo su nam u pameti. Protivnička promičba nastojala je svojim viestima smanjiti velike uspjehe naših ratnih saveznika, nastojala je lažima izkriviti razvoj dogadjaja. Hrvatskoj je javnosti trebalo pružiti čim bolju mogučnost da bude obavješćena o stvarnom stanju, pa zato Hrvatski dojavni ured nije propustio niti jednu priliku, a da ne zabilježi naše zajedničke velike uspjehe.

     Sve je te viesti ured odmah dostavljao uredništvima zagrebačkih listova putem brzoteča, pokrajinskim listovima putem brzoglasa, a državnoj krugovalnoj postaji Nezavisne Države Hrvatske takodjer najbržim putem, mnogo puta i usred noći. Naši brzoteče kreću se stalno izmedju uredništva i našeg ureda, samo da ne bi javnost ostala bez koje važne viesti. U osobitim slučajevima daje ured viesti brzoglasom.

     U tom svom težkom poslu uživa Hrvatski dojavni ured „Croatia“ punu pomoć i podporu svih ustaških i državnih vlasti, jer dobiva od njih najkraćim putem sve potrebne viesti i izvješća.

DOMAĆA SLUŽBA

Domaća je služba sastavni dio novinske službe ovog ureda, kao i inozemna novinska služba, koja daje prvenstvo viestima izvana.

     Domaća se služba dieli u glavnom u tri diela:

1. političke viesti
2. pokrajunske viesti i
3. zagrebačke viesti.

Politička služba ima zadaću da obskrbi sve predplatnike Hrvatskog dojavnog ureda na najbrži način najnovijim viestima političkog značenja. Ovdje dolaze u prvom redu govori Poglavnika, članova hrvatske vlade i drugih mjerodavnih ličnosti, zatim izjave i odredbe, bilo iz ustaških ili upravnih krugova. Ova služba dobiva iz prve ruke sve zakone, zakonske odredbe, naredbe, odluke, pravilnike, da ih može čim prije predati predplatnicima.

     Politička služba omogučuje javnosti, da bude obavještena o cjelokupnom političkom zbivanju u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te je tako posrednikom izmedju vlasti i javnosti, bilo to putem novina, krugovala ili drugih publikacija. U dosadašnjem radu ova je služba zabilježila mnogo uspješnih dhelatnosti, osobito u prvim danima Nezavisne Države Hrvatske, kad je javnost u pokrajini trebalo na vrieme obaviestiti o mnogim važnim sudbonosnim odlukama hrvatske vlade. Mnogo puta spriečio je ured na taj način mnogu nesreću ili štetu za državu. Ova se grana tog ureda razvija sve više i više, jer je od velike važnosti.

     Pokrajinska služba takodjes je važna grana rada ovog ureda. Ova se služba do sada razvila veoma dobro. Cilj joj je da obuhvati cielo područje Nezavisne Države Hrvatske, kako bi Hrvatski dojavni ured zabilježio čim prije sve, što se dogodi u bilo kojem kraju naše domovine. U koliko su postojale razumljive smetnje u pogledu dojavljivanja ovih viesti, one su danas već velikim dielom odstranjene.

     Pokrajinska služba radi pomoću brzojava, brzoglasa i dopisa. Sve što nije od osobite važnosti, što ne predstavlja značajnu stvar za cielu državu ili što nije ograničeno vremenom, sve se to šalje dopisima. Pokrajinski su dopisnici dobro upućeni u prilike u svome kraju i gradu, pa su tako u stanju dostaviti uredu najzanimljivije viesti iz svog područja.

     Sve nesreće, osobiti slučajevi, radosni dogadjaji, sve družtvovne viesti, rad ustaških i mjestnih državnih vlasti, sve je to predmetom dojavne službe iz pokrajine. Sve ove pokrajinske viesti, ako su značajne i za inozemstvo, dostavljaju se u prievodu predstavnicima vanjskih dojavnih ureda, te predstavnicima pojedinih država, tako javnih ureda, te predstavnicima pojedinih država, tako da za njih može saznati u najkraće vrieme ciela Evropa.

    Do sada je ova pokrajinska služba obuhvatila više od devet desetina našeg državnog područja. Samo je pitanje još kratkog vremena, pa će obuhvatiti i preostali dio, tako da će se ciela dojavna služba moći usredotočiti u ovom uredu, što će biti od osobite koristi za predplatnike, a i za državu. Uz novinsku službu, koja javnosti omogućuje pregled svih zbivanja izvan naše domovine, od velike je važnosti pokrajinska služba. Sigurno je da će postepeni razvitak omogućiti svim mjerodavnim činbenicima i javnosti brz uvid u prilike u našoj domovini. Konačni je cilj i ideal Hrvatskog dojavnog ureda, da dobije svoje dopisnike ne samo u većim i manjim gradovima i gradićima, nego i u pojedinim većim selima.

     Zagrebačke viesti omogućuju predplatnicima da saznaju na brz način za važnije gradske viesti, što je takodjer od osobite važnosti. Posebni reporteri imaju zadaću da sabiru kod svih mjerodavnih činbenika potrebne podatke i da prate razvoj života u gradu. Ovoj službi nije nikako cilj konkurirati pojedinim listovima i njihovim reporterima, kojima ostaje prostrano polje rada, sve u korist grada i države. Treba uviek imati pred očima činjenicu, da je Zagreb glavni grad, u kojem je usredotočena sva vlast i iz kojeg dolaze sve zapoviedi, zakoni, odredbe i upute.

     P i s m o h r a n a, Hrvatski dojavni ured „Croatia“ izradjuje pismohranu, kako bi se u njoj prikupili svi podaci o javnom životu. Ovi će podaci služiti uglavnom u informativne svrhe stranim dopisnicima i našim novinarima. Sama pismohrana služi i uredu, koji na taj način u nenadanim slučajevima posjeduje potrebne podatke. Medju najnovijim podatcima, s kojima razpolaže ured, jesu podatci o članovima Hrvatskog državnog sabora, koji su već dobrim dielom prikupljeni.

     Kada je bivša banovina Hrvatska preuzela podružnicu agencije „Avale“, radilo je u toj agenciji ukupno 40 ljudi. Danas, nakon godine rata, zaposleno je u samom uredu 80 osoba. Ovamo nisu ubrojeni pokrajinski dopisnici, kao i dopisnici iz inozemstva, kojih ima oko 30. Uzpostavom Nezavisne Države Hrvatske proširen je djelokrug i zadaća Hrvatskog dojavnog ureda, pa su dakako porasli i njegovi zadatci i potrebe.

    Hrvatski dojavni ured „Croatia“ preuzeo je samo nekoliko stranih prijamnih aparata, a danas se već služi najmodernijim Hell-pisačima. U medjuvremenu je naručena i vlastita emisiona postaja, tako da će se ured s vlastitim bezžičnim aparatima povezati ne samo sa svim središtima naše domovine, nego i sa svim dopisnicima i izvjestiteljima u inozemstvu.

     Bivša beogradska podružnica agencije „Avala“ davala je prije dnevno 35 do 50 kartica službe u novinskoj i gospodarsko-priradnoj službi. „Croatia“ danas daje prosječno 200 kartica materijala dnevno. Bivša glavna podružnica agencije „Avale“ za banovinu Hrvatsku dobivala je sve podatke od središnjice iz Beograda i prema tome nije ni imala nikakvih posebnih izdataka. „Croatia“ danas stoji u izvrsnoj vezi sa svim ostalim dojavnim uredima, te plaća, kao njihov predplatnik viesti, koje prima. Kada se prešlo na poboljšanje same službe, nije bilo dovoljno pomagala, kao što su namještenici, prijamnici, pisaći strojevi, strojevi za umnožavanje i drugo. Sve se to moralo nabaviti već u prvoj godini.

     Kad se uoči sve ono, što je u prvoj godini učinjeno, može se mirne savjesti reći, da je učinjeno sve, što je bilo moguće i sa sredstvima koja su uredu stajala na raspolaganju. Mi danas imamo dojavni ured, koji prema svojoj veličini i djelatnosti ne zaostaje za ostalim vanjskim dojavnim uredima, koji su obzirom na dugi niz godina svoga obstatka već posvema uredjeni.

    Nakon rata pripast će Hrvatskom dojavnom uredu „Croatia“ isto tako značajna zadaća, kao i danas za vrieme rata. Poznata je činjenica da je onaj, koji je imao prvenstvo viesti, imao i prvenstvo inicijative i razvoja. Od kolike je važnosti dojavna služba i davanje viesti, može se najbolje vidjeti iz toga, što su u prošlom svjetskom ratu bili gotovo svi veliki svjetski dojavni uredi u židovskim rukama. Još danas se u Americi i Engleskoj nalaze ti uredi u rukama Židova, koji tako imaju mogućnost, da izkrivljavaju viesti, što će prije ili kasnije imati kobne posljedice za same te države i narode. Židovi su osim toga u mirnim vremenima držali dojavne urede u svojim rukama, kako bi mogli prvi doći do viesti gospodarsko-priradne naravi, koje su im služile za izkorištavanje i iztrebljivanje naroda.

     Nova Evropa stavlja i dojavnu službu u ruke države i naroda, kao i sve drugo, tako da ona može jedino i izključivo služiti probitcima svojeg naroda.

     Hrvatski dojavni ured „Croatia“ služi i služit će i dalje probitcima ustaškog hrvatskog naroda, te je uvjeren, da će u tom svom plemenitom radu naići svuda, kao što je to i do sada bilo, na razumievanje svih mjerodavnih činbenika našeg državnog i javnog života. Već samo ime Hrvatskog dojavnog ureda „Croatia“ označuje njegovu zadaću u dalekom vanjskom svietu.