U svrhu, da bi se narod oslobodio od raznih pristojbi, koje je morao plaćati javnim bilježnicima,...

...a pošto se (na pr. u Bosni i Hercegovini) pokazalo, da ta ustanova nije neobhodno potrebna za uredno i brzo svršavanje poslova, koji su im bili povjereni, ukinuto je zakonskom odredbom od 18. travnja 1941. javno bilježničtvo, a zakon o javnim bilježnicima, koji je do tad vriedio, stavljen je izvan snage. Svi javni bilježnici bili su dužni predati svoje javno- bilježničke spise, registre i pečate radi čuvanja nadležnom kotarskom sudu u roku od 8 dana nakon proglašenja navedene zakonske odredbe, a isto su tako sudu morali predati i gotovinu stranaka, njihove izprave i predmete od vriednosti, radi stavljanja u sudbeni polog.

Zakonskom odredbom od 17. lipnja 1941. predviđeno je pak, da se svi ugovori i pravna djela, učinjena u vremenu od 20.rujna 1930. do 19. travnja 1941., za valjanost kojih je bio propisan javno bilježnički spis, priznaju valjanim, i ako o njima nije bio sastavljen propisani  javno- bilježnički spis, u koliko postoje sve ostale zakonske predpostavke za njihovu valjanost. Izuzimaju se oni, u pogledu valjanosti kojih već teče parnica kod sudova ili koji su pravomoćnom osudom proglašeni nevaljanim.

Zakonskom odredbom od 5. srpnja1941. određena je likvidacija javno-bilježničke komore u Zagreb. Likvidatora je imao imenovati ministar pravosuđa i bogoštovlja između bivših javnih  bilježnika, koji su bili članovi spomenute komore.

On je imao provesti likvidaciju komore u smislu propisa, predvišenih u ovoj zakonskoj odredbi.

Zakonskom odredbom od 15. srpnja  1941. propisano je pak, da bivši javni bilježnici mogu biti upisani u imenik odvjetnika i bez propisane vježbe , kao i bez propisanog odvjetničkog ispita , ako su sudski ili javno-bilježnički ispit položili barem 5 godina  prije proglašenja ove zakonske odredbe, a imaju sve ostale uvjete za upis u imenik odvjetnika i ako upis u imenik odvjetnika zatraže u roku od 5 mjeseci nakon što je ova zakonska odredba zadobila pravnu moć.