Izuzevši rad hrvatskih ustaških emigranata u inozemstvu, koji su uložili sve svoje sile,...

...da prijateljske narode upoznaju s pravim željama Hrvata, bile su prije osnutka Nezavisne Države Hrvatske veze Hrvata s drugim narodima prepuštene slučaju ili dobroj volji pojedinaca. Velikosrbska promičba je sustavno prešućivala sve, što je bilo hrvatsko. Tako se desilo, da inozemstvo u većini slučajeva nije imalo nikakve predočbe ili je imalo krivo mišljenje o nama i o našemu narodnom životu. Osnutkom Nezavisne Države Hrvatske započeo je sustavan rad oko izvješćivanja inozemstva o Hrvatskoj i Hrvatske o inozemstvu, te oko jačanja kulturnih veza Hrvata sa stranim narodima .

            Taj rad obavlja u Ministarstvu vanjskih poslova Odsjek za novinstvo i kulturne veze u suradnji s izaslanicima za kulturne veze i novinstvo, kojij se nalaze kod hrvatskih poslanstava u Berlinu, Rimu, Bratislavi, Bukureštu, Sofiji, Budimpešti, Madridu i Helsinkiju i generalnih konzulata u Beču i Pragu.

            Ministarstvu je uspjelo uzpostaviti uzke veze s inozemnim novinarima, agencijama i službenim predstavnicima tiska u pojedinim zemljama, te je preko svojih izaslanika stupilo u dodir s ravnateljima, glavnim urednicima i novinarima važnijih inozemnih listova. Tim je osobama i uredima ovaj odsjek dostavio razne hrvatske novine, glasila i druga izdanja, te viesti i članke o životu i radu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

            Može se reći, da je taj rad urodio uspjehom. Strane i prijateljske novine pisale su o Hrvatskoj često i izcrpno, a prigodom osobitih dogadjaja one su redovno i u povećanom obsegu donosile članke i slike. Osim novina i tjednika donosili su priloge i ilustrirani listovi, mjesečnici i razni strukovni, osobito gospodarski listovi, a mnogo je novina posvetilo svoje posebne brojeve Hrvatskoj, donoseći uz članke i brojne slike iz raznih oblasti našega javnoga života.

            Izvješćivanju inozemnih novinara služile su i dnevne konferencije za inozemne novinare u Ministarstvu vanjskih poslova. Konferencijama su prisustvovali dopisnici njemačkih, talijanskih, slovačkih, bugarskih, rumunjskih, madjarskih i drugih listova. Inozemni su novinari stavljali na voditelja konferencije pitanja, te se razvijao razgovor o dogadjajima i prilikama u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ministarstvo je nastojalo da inozemnim novinarima kod vršenja njihovoga zvanja ide što više na ruku, te je vodilo brigu o raznim njihovim potrebama. Da dopisnici inozemnih novina što bolje upoznaju našu državu i njezino nastojanje oko obnove hrvatskog javnog života, priredilo je ministarstvo za njih putovanja i izlete. Oni su posjetili Plitvička jezera, Hrvatsko Primorje i Hrvatsko Zagorje, razgledali su javne radove na Savi, te sudjelovali kod svih značajnijih priredaba našeg političkog i kulturnog života. Ministarstvo je posredovalo u vrlo mnogo slučajeva kod pojedinih državnih ustanova i iztaknutih osoba našega javnoga života, da dadu stranim novinarima obaviesti o svome radu.

            U suradnji s Državnim izvještajnim i promičbenim uredom kod Predsjedničtva vlade pozvalo je ministarstvo u goste mnoge inozemne novinare. Hrvatsku je posjetila skupina japanskih, talijanskih, njemačkih, slovačkih i drugih novinara. Pripremljena su bila i putovanja hrvatskih novinara u inozemstvo, te su naši novinari posjetili Njemačku, Italiju, Rumunjsku i druge prijateljske zemlje.

            Ministarstvo je u svrhu pridizanja stručne izobrazbe domaćih novinara priredilo novinarske tečajeve, na kojima su predavali ugledni strani i domaći novinari.

            Ministarstvo je nadalje uzpostavilo kulturnu suradnju na svim područjima umjetničkog i kulturnog stvaranja s prijateljskim zemljama, te je došlo do žive uzajamne izmjene kulturnih dobara. Radi promičbe hrvatske kulture u inozemstvu dielilo je neposredno ili posredno po svojim kulturnim izaslanicima sastavke, knjige, brošure, revije i drugo promičbeno gradivo. Razdieljeno je više desetaka tisuća primjeraka raznih izdanja, osobito knjiga, koje su izdali Državni izvještajni i promičbeni ured, Nakladni zavod »Europa«, i Hrvatski bibliografski zavod. Medju tim izdanjima zauzimali su vidno mjesto hrvatski glasnik za politička, gospodarska i kulturna pitanja »Za Dom«, koji izlazi na hrvatskom, njemačkom, talijanskom i francuzkom jeziku i tjednik »Neue Ordnung«, koji se tiska na njemačkom jeziku, a sadržava veoma bogato gradivo o Hrvatima i Hrvatskoj.

            Odsjek obavlja dnevno mnogo poslova, kojima je svrha približiti Hrvatsku na kulturnom području prijateljskim narodima, on je sabrao i obradio gradivo za mnoge inozemne časopise, knjige i druga izdanja o Hrvatskoj, doveo je u vezu Hrvatsko državno kazalište s kazalištima prijateljskih naroda, posredovao je u vrlo mnogo slučajeva kod gostovanja hrvatskih glazbenika i izvodjenja hrvatske glazbe u inozemstvu, uzpostavio je dodir izmedju hrvatskih i inozemnih kulturnih i znanstvenih institucija, pobrinuo se, da hrvatski sveučilištarci dobiju stipendije za učenje u inozemstvu, a sveučilištarci prijateljskih zemalja stipendije za učenje u Hrvatskoj, podupirao je rad družtava, kojima je cilj zbližavanje i gajenje prijateljskih veza hrvatskog naroda s drugim narodima, sudjelovao je kod sklapanja kulturne konvencije s Bugarskom, pozvao je u goste iztaknute ličnosti inozemnog kulturnog života, pobrinuo se, da predstavnici naše kulture posjete prijateljske zamlje, izvršio je pripremne radove za hrvatske izložbe u inozemstvu, vodio je posebnu brigu o hrvatskim radnicima, koji su zaposleni u Njemačkoj, te je za njih poslao mnogo raznovrstnog promičbenog gradiva, postigao je, da na nekim stranim sveučilištima budu otvoreni lektorati za hrvatski jezik i književnost i da hrvatski pisci suradnju u stranim listovima i časopisima, poduzeo je korake, da se u inozemstvu dostojno proslavi godištnjica Nezavisne Države Hrvatske i t. d.

            Odsjek posjeduje bogatu zbirku svietlopisa, iz koje je podielio i razaslao u inozemstvo više tisuća komada, osim toga nabavljena su svietlopisna povećanja najljepših krajeva, gradjevina, narodnih nošnja i t. d., koja su razaslana našim poslanstvima, da služe za ukras njihovih prostorija, te svietlopisna povećanja, pomoću kojih mogu naša poslanstva urediti izložbe u dotičnim zemljama i zbirke svietlopisa u bojama, koja mogu služiti za ilustraciju kod predavanja o našoj zemlji.

            Osobitu je pažnju odsjek posvetio promičbi putem slikopisa. Tjedni pregledi domaće slikopisne proizvodnje razaslani su našim poslanstvima u inozemstvo i prikazivani s uspjehom.

            Odmah nakon osnutka Nezavisne Države Hrvatske pobrinulo se ministarstvo, da se na zagrebačkoj krugovalnoj postaji održavaju emisije na njemačkom i talijanskom jeziku, a onda i na slovačkom, bugarskom, rumunjskom, madjarskom i turskom jeziku. Krugovalnim postajama u prijateljskim zemljama poslana su predavanja o Hrvatskoj i ploče naše narodne glazbe, u koliko je to bilo moguće, jer je izradjivanje trajnih, t. zv. »tvrdih« ploča skopčano za sada još s velikim potežkoćama. Uredjene su posebne emisije za naše dobrovoljce na Iztočnom ratištu i za naše izseljenike u Americi, a u mnogim se zemljama daju redovito posebne emisije, posvećene Hrvatskoj.

            Posebno mjesto u radu ministarstva zauzima rad oko pobijanja neprijateljske promičbe. Borba protiv neprijateljske promičbe vodi se izmedju ostaloga i predavanjima na krugovalu, u kojima se prikazuje sva slabost i smiešnost te neprijateljske promičbe.

            Da uzmogne vršiti podpuno svoju zadaću, uredjuje ministarstvo u krilu Odsjeka za novinstvo i kulturne veze poseban arhiv i knjižnicu, u kojima se sabiru i znanstveno razradjuju pomagala za rad. Osobitu pažnju obraća odsjek radnjama i izvještajima o najvažnijim pitanjima hrvatskog javnog života, koje radnje izradjuju kao vanjski suradnici ugledni zastupnici naše znanosti i umjetnosti.