S obzirom na potrebe, koje su se pojavile u savezu s osnutkom Nezavisne Države Hrvatske i njezinim unu­tarnjim uređenjem,....

..... osnovan je zakonskom odredbom od 20. kolovoza 1941. novi izvanredni sud pod nazivom Ustaški stegovni i kazneni sud sa sjedištem u Zagrebu. Ova zakonska odredba bila je preinačena zakonskom odredbom od 13. studenoga 1941., a zakonskom odred­bom od 27. studenoga 1941., stavljena je u cielosti iz­van snage, budući da su u ovoj odredbi predviđeni novi propisi za ovaj sud.

Ovaj izvanredni sud nadležan je za vršenje ste­govne i kaznene sudbenosti nad svim pripadnicima:

1. Ustaške bojne pri Poglavniku;

2. Ustaške vojnice (re­dovite djelatne bojne, častničke i dočastničke škole, pri­premne ustaške bojne za vrieme djelatne službe, radne službe u Ustaškom pokretu i željezničke ustaške voj­nice) ;

 3. Ustaške nadzorne službe (ustaškog redarstva, ustaške obavještajne službe, ustaške obuke, ustaškog osobnog ureda i ustaške sigurnostne službe);

4. nad svim ustaškim dužnostnicima za djela, počinjena u ustaškoj odori.

Ovaj je sud nadležan za kažnjavanje stegovnih prestupaka ustaških dužnosti i svih prestupaka i zlo­činstava u smislu kaznenog zakonika i vojnog kaznenog zakonika, koja počine navedene osobe. Za kažnjavanje stegovnih prekršaja ustaških dužnosti, kao i kaznenih i redarstvenih prekršaja, koje počine napried navedene osobe pod 1. do 3., nadležni su dotični zapovjednici prema posebnim propisima.

Kazne stegovnih prestupaka ustaških dužnosti mogu biti:

1. smrtna kazna;

2. doživotna težka tam­nica;

3. težka tamnica;

4. tamnica;

5. strogi zatvor;

6. zatvor;

7. lišenje čina 

 8. odstranjenje iz ustaških redova.

Kazne pod 7. i 8. mogu se izricati i uzporedno s ostalim kaznama.

Kao stegovni prestupak smatra se i svaka teža po­vreda ustaške časti i ugleda ili ustaških načela.

Ako neka od napried navedenih osoba učini ka­kav kažnjivi čin, za koji su nadležni redovni odnosno vojni sudovi, u zajednici s osobom, koja ne podpada pod ustaški stegovni i kazneni sud, za cielu kaznenu stvar i protiv napried navedenih osoba, nadležni su redovni, odnosno vojni sudovi.

Ustaški stegovni i kazneni sud sudi u vieću, koje se sastoji od predsjednika suda, odnosno njegova za­mjenika, i četvorice porotnika, odnosno njihovih za­mjenika, i perovođe po postupku, predviđenom u ovoj zakonskoj odredbi.

Protiv osuda Ustaškog stegovnog i kaznenog suda nije dopušten nikakav pravni liek; njegova je osuda odmah pravomoćna i ovršiva. Samo Poglavnik može putem milosti dosuđenu kaznu ublažiti ili je djelomično ili sasvim oprostiti, odnosno ukinuti osudu i odrediti ponovnu razpravu pod drugim viećem. Izrečene kazne oduzimanja slobode iz vršu ju redovni sudovi.