Tko je na vezi
| Ustrojstvena razpodjela Ustaške Mladeži |
|
Svaka od tih ustanova ima svoju posebno određenu zadaću i svoj djelokrug rada, a sve skupa čine povezani sustav vođenja i cjelokupne djelatnosti i života ustroja Ustaške Mladeži. Prvi postavljeni sustav ustroja Ustaške Mladeži djelomično je izmienjen kako su to iziskivale potrebe ustroja i kako se je u praksi pokazalo da je najbolje sprovesti tehničku razpodjelu rada u ustroju. Područne vodstvene ustanove u ustroju Ustaške Mladeži jesu: zbir, tabor, logor, stožer. Ove četiri vodstvene ustanove sačinjavaju tehničko vodstveno tielo na području jedne župe odnosno stožera, jer su radi naročitih potreba obično granice velikih župa i granice stožera Ustaške Mladeži. Skup svih zbirova u taboru, svih tabora u logoru, svih logora u stožeru sačinjavaju ustroj Ustaške Mladeži na području jednoga stožera. Skup svih stožera kao područnih ustroja sačinjava ustroj Ustaške Mladeži u cieloj državi. Vrhovna vodstvena ustanova ustroja Ustaške Mladeži je Zapovjedničtvo Ustaške Mladeži Ustaše Hrvatskog Oslobodilačkog Pokreta. Zbir Zbir je vodstvena ustanova na području jednog zaseoka ili manjeg sela, gdje broj pripadnika pojedine dobne skupine ne dosiže brojčano stanje jednog voda. Na čelu zbira stoji zbirnik, koji sa svojim postrojbenim voditeljima sačinjava vodstvo zbira Ustaške Mladeži. Zadaća je zbira Ustaške Mladeži okupljanje mladeži u ustroju Ustaše Mladeži, njezino razvrstavanje, vođenje očevidnosti i prenošenje ustroj-stvene djelatnosti i odgojnoga rada po uputama nadređenoga tabora na svoje pripadnike. Zbirnici postaju one osobe koje prođu tečaj u svome podređenom taboru i budu osposobljeni za vođenje svih triju dobnih skupina Ustaške Mladeži. Pošto su zbirovi u neposrednoj blizini središta svog nadređenoga tabora, to je i njihov život vezan uz život tabora. Sve veće djelatnosti ustroja Ustaške Mladeži na području jednoga tabora provode se skupno, to jest i svi područni zbirovi sudjeluju kod ova-kovih djelatnosti. Skupne priredbe mladeži, ta-borska natjecanja, taborska logorovanja i taboro-vanja sve su to djelatnosti na kojima zbirovi s pojedinim dielovima dobnih skupina dolaze međusobno u neposredni doticaj. Prema tome zbir je sabirna ustanova Ustaške Mladeži, koja sustavno iz pojedinih sela i zaselaka manje veličine privodi mladež zajedničkom radu u nadređenom taboru, a kad takovih djelatnosti nema, priprema mladež svoga zbira za te djelatnosti. Tabor Najvažnija i najdjelatnija područna ustanova ustroja Ustaške Mladeži je tabor Ustaške Mladeži. Najvažnija je radi toga, jer sve ono što se po sustavu treba provesti u ustrojstvenom i odgojnom smislu, provodi tabor neposredno u mladeži. To znači da je i odgovornost tabora vrlo velika i da se zahtieva od dužnostnika tabora da budu vrlo dobro stručno izobraženi i to ne samo teoretski, nego napose praktički. Vrlo je važna funkcija tabora vođenje točnog očevida o uspjehu ili nedostatku datih uputa i smjernica u radu. Na taj se način nakon primjene dobije u vrhovima ustroja točan pregled uspješnosti, odnosno nedostataka pojedinih metoda radnog sustava. Na taj je način omogućeno uviek popunjavati i usavršavati sustav rada prema životnim potrebama i raznim okolnostima i što više približiti idealnom sustavu rada i odgoja mladeži. Tabor dakle nije samo mehanička prenosna ustanova, nego doista ogledalo rada, nastojanja, uspjeha a i manjkavosti ustrojstvenog i odgojnog sustava cjelokupne Ustaške Mladeži. Tabor je inače u praksi obćinsko mjesto ili selo, u kome broj pripadnika zbira premašuje u pojedinim dobnim skupinama brojčano stanje voda. Prema tomu u pojedinoj dobnoj skupini područnoga tabora ustrojstveno stepenovanje jeste: roj, vod i sklad, a na čelu možebitnog većeg broja tih jedinica je taborni zapovjednik dotične dobne skupine. Tabor sačinjava tabornik s četiri zapovjednika, i to: taborni zapovjednik Ustaške Uzdanice, taborni zapovjednik Ustaškog Junaka, taborni zapovjednik Starčevićeve Ustaške Mladeži, te taborni zapovjednik Jurišnika. Tabornik je dužnostnik ustroja Ustaške Mladeži koji punovlastno provodi u djelo sve ono što sustav rada i odgoja ustroja Ustaške Mladeži obuhvaća. On mora biti podpuno nacionalno izgrađen, ugledan, moralno na visini i svestrano organizacijski upućen. Jedino će onda moći obaviti veliku i odgovornu zadaću neposrednog vođenja svog tabora. Taborni zapovjednici pod nadzorom tabornika vode cjelokupni rad i odgoj svoje dobne skupine, pa je prema tome potrebno da su za rad u svojoj dobnoj skupini podpuno stručno osposobljeni i nacionalno i moralno pozitivni. Sve druge ustanove osim tabora ne dolaze u neposredni doticaj u svome radu sa samim pripadnicima Ustaške Mladeži, pa se iz toga može zaključiti, da je temeljna ustanova, na kojoj počiva sav djelatni i neposredni rad s pripadnicima Ustaške Mladeži tabor Ustaške Mladeži. Tabor je ujedno i ona ustanova, koja djelatno provodi suradnju s roditeljima i nastavnicima na svom području, te sačinjava u zajednici s domom i školom jedinstveni djelatni aparat, koji upravlja životom i odgojem hrvatske mladeži. Logor Radi postizavanja preglednosti i nadzora nad radom i djelovanjem djelatnih ustanova ustroja Ustaške Mladeži postoji nadzorna ustanova logor Ustaške Mladeži. Logor sačinjavaju logornik i dva dologornika, jedan za tjelesni, a drugi za duhovni odgoj. Logornik Ustaške Mladeži mora biti osoba, koja je stručno spremna i pokretna u svome radu, a dužnost mu je obilaziti područne tabore, pregledavati rad, davati savjete i upute, ukazivati na nedostatke i zastoje u radu, a ujedno vršiti prenosnu funkciju svih naloga i uputa za rad u tabor upućenih od nadređenoga stožera. Tamo gdje je logornik svestrano temeljito stručno izo-bražen u ustrojstvenom i odgojnom smislu nije potrebno da postoje i dologornici, nego se oni postavljaju samo tamo gdje se zato radi svojstava logornika ukaže potreba. Preko ustanove logora omogućeno je nadređenom stožeru imati podpuni uvid u rad i djelovanje cjelokupnog područnog ustroja, a ujedno je time riešeno pitanje nepotrebne birokracije u ustroju mladeži, jer logornici svojim osobnim dodirom s područnim tabornicima rješavaju na najbrži i najjednostavniji način sva pitanja ustroja, te ih opet osobnim dodirom sa stožernikom brzo i djelotvorno dogovaraju. Logornici su u praksi oči i uši ustroja mladeži, nadzornici djelatnosti, te podticatelji za što djelotvorniji rad. Povremeno, logornik kad to naročito interesi zahtjevaju, sazivlje tabornike na dogovore, te ih upućuje u novije odredbe i načine rada u ustroju Ustaške Mladeži.
Stožer Stožer je središnja vodstvena ustanova na području jednoga stožera. Stožernik je prenosnik cielog vodstvenog područja zapovjedničtva te glavni opunomoćenik zapovjedničtva na terenu. Kao glavni pokretač i naredbodavac na području svoga stožera mora imati sve niti ustrojstvenog života u rukama i znati prema područnim prilikama najsvrsishodnije rukovoditi cjelokupnim radom, životom i odgojem ustroja Ustaške Mladeži. To mu omogućuju njegovi logorriici i izvršni organi tabornici, tako da je sva pobuda i mogućnost pregleda usredotočena na pojedinim područjima u osobi stožernika. U stožeru postoje zapovjednici za pojedine dobne skupine i odjelni upravitelji za pojedine djelatnosti u ustroju Ustaške Mladeži, koji sačinjavaju nastavno tielo u redovitim dužnostničkim školama i tečajevima pripadajućega stožera. Dakle, dužnosti stožernih zapovjednika i odjelnih upravitelja jesu sređivanje odgojnog materiala dobivenog iz zapovjedničtva prema područnim prilikama, te odgajanje i usavršavanje dužnostnika voditelja područnoga stožera u pojedinim ustrojstvenim izobrazbenim i odgojnim djelatnostima. Administrativni aparat, koji ima stožernik, omogućuje stožerniku stalnu pismenu vezu sa svim dielovima ustroja Ustaške Mladeži te vođenje blagajne, pismohrane i očevidnosti stožera. Na taj način omogućeno je zapovjedničtvu, rla preko svojih stožera ima podpuni pregled situacije u ustroju Ustaške Mladeži i da po stožernicima gibivo i odgovorno upravlja životom ustroja Ustaške Mladeži. Ovakovom razpodjelom ustanova i dužnosti onemogućena je svaka hijerarhijska neurednost, a i postignuta je mogućnost, da se s najmanjim potrebnim aparatom postigne najveći uspjeh. Uz redovite dužnostnike mogu u ustroju mladeži povremeno prema svojim mogućnostima sudjelovati u odgojnom radu i osobe izvan dužnost-ničkih redova koje imaju smisao i volju za sudjelovanje u odgoju hrvatske mladeži. Takove se pojedince smatra uviek dobro došlim prijateljima i suradnicima, koji su voljni da dio svoga vremena u poslu za kojeg imaju naročite kvalifikacije, žrtvuju za podpomaganje ustroja Ustaške Mladeži. Jasno je, da uviek takove osobe moraju biti na nacionalnoj visini, jer se ne može dopustiti da osobe bez određenih pozitivnih osebina, sudjeluju u odgoju mladeži i da eventualno u bilo kojem smislu negativno na tu mladež utječu. |
Radi jednostavnijeg pregleda nad cjelokupnim ustrojem, te radi što elastičnije djelatnosti, ustroj Ustaške Mladeži razdieljen je u nekoliko područnih vodstvenih ustanova.