Zakonska odredba o redarstvenim prekršajima i o redarstvenom postupku

§ 1.

Redarstveni prekršaj čini:

tko na javnom ili javnosti pristupačnom mjestu narušava ili svojim postupkom i držanjem može narušiti mir i red ili vrieđa javnu pristojnost ponašanjem, koje pobuđuje ili može pobuditi javnu sablazan ili negodovanje;

tko se unatoč predhodnoj opomeni ponaša odporno ili uvredljivo prema djelatniku oblasti pri vršenju njegove službe ili se ne odazove zakonitom pozivu oblasti i njezinih djelatnika;

tko činom, pismeno ili ustmeno omalovažava zakonitu naredbu ili postupak oblasti ili zlonamjerno stvara ili pokušava stvarati kod drugih nerazpoloženje prema oblastima i ustaškom pokretu ili njihovim djelatnicima ili prema javnom ili družtvovnom poredku u državi.

tko u podnescima, upravljenim na oblast, kleveće ili vrieđa koju oblast ili njezine djelatnike u pogledu službenog rada; ,

5. tko širi lažne ili uzbudljive viesti;

6. tko čini nešto, što je protivno postojećim zakonima ili zakonitim propisima iz područja obće uprave,kojima nije zapriečeno posebnom kaznom, ili tko propusti izvršiti nešto, što takvi zakoni ili propisi određuju;

tko se za vrieme trajanja izgona neovlašteno vrati u područje, odakle je protjeran; tko samovoljno napusti mjesto određeno mu za prisilni boravak ili rad; tko ne sluša odredbe oblasti, izdane radi nadzora u mjestu prisilnog boravka ili rada (§ 5.) i

tko drugog nagovara ili potiče na izvršenje čina iz toč. 1. do 7., ili mu pomaže kod izvršenja takvih djela.

§ 2.

Prekršaji ove zakonske odredbe kazne se, bez obzira na možebitni sudbeno-kazneni postupak, novčanom kaznom od 50 do 6.000 Kuna ili zatvorom od 12 sati do 30 dana, a u težim slučajevima jednom i drugom kaznom.

Nagovaranje, poticanje i pomaganje djece i malodobnika na izvršenje čina iz § 1. toč. 1. do 7. uzima se kao otegotna okolnost.

Ako kažnjena osoba ne plati novčanu kaznu u određenom roku, pretvara se ona u kaznu zatvora, koja ne može biti duža od 30 dana.

§ 3.

Novčane kazne izriču se u korist ubožke zaklade obćine, u kojoj je počinjen prekršaj, a gdje takvih zaklada nema, u korist obćinske blagajne, a u svrhu podupiranja siromaha.

§ 4.

Osim kazne iz § 2. mogu se kazniti i izgonom u trajanju ne dužem od pet godina iz područja obćine, kotara ili velike župe takve osobe, kojih je boravak u dotičnom području, iz javnih obzira, štetan. Izgonom iz zavičajne obćine ne može se nitko kazniti.

Osobe, koje počine prekršaj iz § 1. toč. 1., 2., 3. i 7. mogu se, povrh kazne iz § 2. i kazne iz prednje stavke, uputiti na stanovito vrieme, koje ne može biti duže od jedne godine na prisilni boravak ili na prisilni rad pod nadzorom oblasti u drugo koje mjesto.

§ 5.

Djeca koja nisu navršila 14 godina, ne mogu biti redarstveno kažnjena. Ako se ustanovi, da je diete počinilo redarstveni prekršaj po nagovoru ili na podticaj ili uz pomoć starijih, ili zbog toga, što su roditelji zanemarili dužni odgoj i nadzor, podticatelji i pomagači kažnjavaju se kaznom, predviđenom za počinjeni prekršaj, kao da su ga oni sami počinili, a glava obitelji zbog zanemarenja dužnog odgoja i nadzora.

Malodobnici, koji nisu navršili 17 godina, mogu biti redarstveno kažnjeni, ali se ne mogu kazniti kaznom zatvora, dužom od deset dana.

Na ovakve osobe ne mogu se primieniti mjere iz § 4.

§ 6.

U slučajevima, kad se ustanovi, da je prekršaj počinjen tek iz nepažnje, a može se opravdano očekivati, da će se krivac u budućnosti i bez izvršenja kazne uzdržati od kažnjivih čina, može se u kaznenoj odluci izreći, da se ovršenje kazne odgađa za stanovito vrieme, koje ne može biti kraće od 6 mjeseci ni duže od tri godine. Ako kažnjena osoba u tom vremenu ne bude, za koji drugi čin, sudbeno ili redarstveno kažnjena, izrečena kazna se ne će ovršiti. Odgoda ovršenja može se uvjetovati naknadom štete ili drugom zakonitom činitbom,

O odgodi ovršenja kazne obavješćuje se zavičajna obćina, koja o tom vodi posebni očevidnik. Ako uvjetno kažnjena osoba u vremenu, kroz koje mu je kazna odgođena, bude kažnjena sudbeno ili redarstveno za koji drugi čin, dužna je zavičajna obćina o tome odmah izviestiti redarstvenu oblast, koja je izrekla odgođenu kaznu.

§ 7.

Za kazneno redarstveni postupak prema ovoj zakonskoj odredbi nadležne su državne prvomolbene redar-svene oblasti a gdje ovih nema, kotarske oblasti odnosno kotarske izpostave.

§ 8.

Kazneno redarstveni postupak je ustmen i neposredan.

U kazneni upisnik, koji se vodi prema priloženom obrazcu, bilježe se samo okolnosti, bitne za zametnuće i to kaznenog redarstvenog postupka.

Kaznena odluka proglašuje se uslmcno, odmah nakon provedene razprave.

§ 9.

Kaznenu odluku izdaje oblast, a proglašuje predstojnik oblasti, odnosno od predstojnika ovlašteni kazneno ledarstveni izvjestitelj. Predstojnik oblasti vlastan je mienjati svaku kaznenu odluku, prije nego je proglašena, a proglašenu kaznenu odluku, za koju smatra, da nije u skladu sa zakonom ili da je štetna po javne probitke, dužan je predložiti višoj oblasti na rješenje prema § 22.

U pravilu mora se na svaku prijavu provesti kazneno redarstveni postupak.

Ako je prijavu podnio djelatnik javne oblasti na temelju svog uredovnog opažanja ili od oblasti zapri-segnuta osoba, koja se prema postojećim propisima smatra javnom stražom, a nema povoda sumnji u izpravnost prijave, može se proti osvađenom bez predhodnog postupka izdati kazneni nalog, kojim se osvađeni kažnjava novčanom kaznom od najviše 500 Kuna ili zatvorom od najviše 5 dana. Uz kaznu se može odrediti i naknada štete najviše do 600 Kuna. Ako je oblast za to nadležna, može uz kaznu odrediti i gubitak predmeta, ukoliko mu vriednost nije veća od 600 Kuna.

§ U.

U kaznenom nalogu mora biti navedena oblast, koja izdaje kazneni nalog; javna oblast ili osoba, koja je podniela prijavu; osoba, proti kojoj se izdaje kazneni nalog; točan opis čina ili propusta; prekršeni pravni propis; kazna, uz navod pravnog propisa, na kojem se ona osniva i iznos odštete odnosno oznaka predmeta, kojih se gubitak izriče. Ako se kaznenim nalogom propisuje novčana kazna mora se navesti i kazna zatvora, kojom će se ona zamienili, ako ne bude plaćena u određenom roku.

§ 12.

Kazneni nalog mora biti dostavljen u vlastite ruke osvađenom i oštećenom.

Proti kaznenom nalogu može osvađeni i oštećeni, potonji, samo radi visine odštete, uložiti prigovor u roku od 3 dana nakon uručenog kaznenog naloga. U prigovoru moraju se odmah navesti i dokazna sredstva, kojima se želi poslužiti osvađeni ili oštećeni u redovitom kaznenom postupku, koji oblast mora povesti povodom prigovora. U redovitom kazneno redarstvenom postupku, povedenom povodom prigovora proti kaznenom nalogu, može se izreći i stroža kazna od one u kaznenom nalogu.

§ 14.

U pravdu mora osvađeni u kazneno redarstvenom postupku prije izricanja kaznene odluke biti preslušan.

Bez preslušan ja može biti donesena oglušna kaznena odluka, ako je osvađeni bio pozvan na razpravu pod prietnjom donošenja kaznene odluke iz ogluhe, ako je u pozivu na razpravu navedena osvada i ako mu je poziv na razpravu bar dva dana prije razprave uručen u vlastite ruke. Kaznena odluka, donesena iz ogluhe, mora biti dostavljena kažnjenoj osobi s izričitom uputom, da joj proti oglušnoj kaznenoj odluci pripada pravo u roku od tri dana podnieli pritužbu, u kojoj može navesti razloge svog izostanka od razprave, kao i okolnosti, koje bi mogle dati povoda drugačijoj odluci.

Ako oblast, koja je doniela oglušnu kaznenu odluku, smatra, da su razlozi izostanka opravdani, i ako je osvađeni podjedno iznio takve okolnosti, koje bi, da su bile poznate oblasti prigodom donošenja oglušne kaznene odluke, dale povoda drugačijoj odluci, izvidit će okolnosti, pa ako su istinite, ponovno će odrediti razpravu i donieti novu kaznenu odluku, koja može biti i stroža od donesene oglušne odluke.

U slučaju ponovnog izostanka od razprave, osvađeni ne može ponovno izpričati izostanak, ali može proti oglušnoj kaznenoj odluci uložiti pritužbu.

Ustanovi li se izvidima, da u pritužbi navedeni razlozi izostanka nisu opravdani ili da okolnosti, zbog kojih bi se imala donieti drugačija kaznena odluka, nisu istinite, oblast ne će odrediti novu razpravu, nego će obrazloženim izvješćem predložiti pritužbu drugo-molbenoj oblasti na rješenje.

Ako je osvađeni u pritužbi proti oglušnoj kaznenoj odluci naveo samo razloge izostanka, bez navoda okolnosti, važnih i odlučnih za samu kaznenu odluku, oblast će razloge izpitati, i ako ustanovi, da su oni opravdani, ili da su oglušnom kaznenom odlukom bitno povrieđena načela kazneno redarstvenog postupka, odredit će novu razpravu. Inače će pritužbu predložiti višoj oblasti.

Ako osvađeni, valjano pozvan, ne dođe na razpravu, a oblast smatra, da je njegova prisutnost nuždna za ustanovljenje istine ne će ona donieti oglušnu kaznenu odluku, nego će razpravu odgoditi i upotriebiti zakonom dopuštena prisilna sredstva, da osvađeni osobno pristupi na razpravu.

§ 15.

Prvomolbena oblast ne može, osim u slučajevima, predviđenima u § 14., sama ukidati proglašenu kaznenu odluku, niti je može u ma kojem pogledu mienjati. Očigledne pogrješke u pisanju i računanju mogu se izpravljati.

Drugomolbena oblast može, ne dirajući u prava trećih osoba, stečena pobijanom rješitbom, svoju kaznenu rješitbu staviti izvan snage ili izmieniti samo, ako se rje-šitba pobija tužbom na Upravno sudište (§ 59. st. 1. zakonske odredbe o Upravnom sudištu).

§ 16.

Proti prvomolbenoj kaznenoj odluci ima kažnjena osoba pravo pritužbe na veliku župu, u roku od 3 dana, računajući od dana proglašenja kaznene odluke, odnosno u slučaju oglušne kaznene odluke od dana dostave. Proli kaznenim odlukama redarstvene oblasti za grad Zagreb, ulaže se pritužba na Ministarstvo unutarnjih poslova, a proti kaznenim odlukama zbog prekršaja iz § 1. točka 6. na ono ministarstvo, koje je nalog odnosno zabranu izdalo.

§ 17.

Pritužba se predaje onoj oblasti, koja je izrekla prvo-molbenu kaznenu odluku.

§ 18.

Pritužba se može prijaviti i izvesti i u zapisniku prvomolbene oblasti, odmah nakon proglašenja kaznene odluke, a može se i samo najaviti. Samo najavljena pritužba uzima se u postupak, makar i ne bude izvedena, ako je za pritužbu položena propisana biljegovina.

Nebiljegovana i nedovoljno biljegovana pritužba ne uzima se u postupak, osim ako je proviđena svjedočbom siromaštva, izdanom u smislu postojećih propisa.

§ 19.

Propisno najavljena pritužba obustavlja izvršenje kaznene odluke do konačne rješitbe više oblasti. Prvomolbena oblast može, bez obzira na pritužbu, svoju kaznenu odluku odmah izvršiti, ako je to neobhodno potrebno u javnom probitku i ako je u kaznenoj odluci ova okolnost izričito iztaknuta i obrazložena.

Ovakva kaznena odluka mora se isti dan posebnim izvještajem predložiti višoj oblasti.

§ 20.

Prvomolbena oblast mora i nepravodobno podnesenu ili uobće nedopuštenu pritužbu predložiti višoj oblasti radi možebitne rješitbe po pravu nadzora.

U svakom slučaju, kada se pritužba predlaže višoj oblasti, prilažu joj se svi odnosni razpravni spisi.

§ 21.

Viša oblast, ako ne smatra potrebnim odrediti štogod ureda radi po pravu nadzora, odbacit će nepravodobno podnesenu ili uobće nedopuštenu pritužbu, a inače će, pozivom na zakonske propise, donieti o samom predmetu kaznenu rješitbu, kojom će prvomolbenu kaznenu odluku potvrditi, ublažiti, nadopuniti ili ukinuti.

§ 22.

Viša oblast, koja je nadležna za rješavanje pritužbe, može po pravu nadzora u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti ukinuti ili je preinačiti pa i na štetu presuđenog prvomolbenu kaznenu odluku, koja joj je došla do znanja mimo pritužbe ako smatra, da je prvomolbena kaznena odluka štetna po javne probitke.

Viša oblast može pooštriti kaznu i onda, kad je uložena pritužba, ako smatra, da je prvomolbena oblast zbog krive primjene zakonskih propisa ili na očitu štetu javnih probitaka odmjerila preblagu kaznu. Pooštrenje kazne ima se temeljito obrazložiti.

§ 23.

Ako je jednom prijavom osvađeno više osoba, ima se provesti postupak i izreći kazna jednom kaznenom odlukom istodobno proti svim osvađenima. Ako bi se time postupak odugovlačio može se proti pojedinim osvađenim osobama provesti posebni postupak i izreći posebna kaznena odluka.

Ako je proti jednoj osvadenoj osobi do dana razprave podneseno više prijava, ili jedna prijava zbog raznih prekršaja, ili ako je osvađeni jednim činom prekršio više zakonskih propisa, ima se provesti istodobno postupak zbog svih prekršaja i jednom kaznenom odlukom izreći kaznu prema najstrožem propisu.

§ 24.

Pravo na kazneni progon zaslaruje za šest mjeseci od dana počinjenog prekršaja, a pravo na izvršenje kazne zaslaruje za jednu godinu od dana pravomoćnosti kaznene odluke.

Zastara se prekida svakim radom, koji je oblast poduzela proti počinitelju radi progona kažnjivog djela odnosno radi ovršenja kazne. Svakim ovakvim prekidanjem počinje teći novi rok zaslare.

Pravo na kazneni progon odnosno na ovršenje kazni prestaje uobće, ako od dana počinjenog prekršaja prodje dvie godine, a da nije izrečena prvomolbena kaznena odluka, odnosno ako kazna nije izvršena u roku od dvie godine od dana pravomoćnosti kaznene odluke.

§ 25.

Ako kažnjena osoba propusti pravodobno uložiti pritužbu proti kaznenoj odluci, može oblast, koja donosi rješitbu o pritužbi, na njezinu molbu dozvoliti povratu u prijašnje stanje, ako dokaže da joj zbog neodklo-nivih okolnosti nije bilo moguće uložiti pritužbu u propisanom roku, te ako povratu u prijašnje stanje zatraži za 3 dana od dana, kada je prestala zaprieka, i ako podjedno izvede pritužbu.

Molba za povratu u prijašnje stanje, zajedno s pritužbom, predaje se prvomolbenoj oblasti, koja ju sa svim odnosnim razpravnim spisima dostavlja na rješenje višoj oblasti.

Ovršenje kaznene odluke se ovom molbom u pravilu ne obustavlja, no prvomolbena oblast može ovršenje obustaviti, ako to smatra opravdanim, o čemu izvješćuje višu oblast.

Viša oblast, koja rješava pritužbu, doniet će ako dozvoli povratu u prijašnje stanje, odmah i rješitbu o glavnom predmetu.

§ 26.

Osvađenom, koji je promašio rok za prigovor proti kaznenom nalogu, može nadležna prvomolbena oblast, na njegovu molbu, dozvoliti povratu u prijašnje stanje, ako dokaže, da je rok promašio zbog neodklonive zapreke bez svoje krivnje i ako ujedno preda prigovor (§ 13.).

Molba za povratu u prijašnje stanje predaje se kod oblasti, koja je izdala kazneni nalog, i to u roku od Jtri dana od dana, kada je prestala zaprieka. Tom molbom ne obustavlja se ovršenje novčane kazne, osim slučaja, da oblast iz opravdanih razloga, odluči, da se odgodi ovršenje.

Bude li povrata u prijašnje slanje dozvoljena, ima se povesti redoviti postupak.

Proli uzkrati povrate u prijašnje stanje dozvoljena je pritužba.

Oštećeniku ne pripada pravo tražiti povratu u prijašnje stanje.

Nakon pravomoćne kaznene odluke može stranka zatražiti obnovu postupka:

ako su izprava ili izkaz svjedoka ili vještaka, na kojem se temelji kaznena odluka, lažni;

ako stranka naknadno sazna za nove činjenice ili doprienese nova dokazala, koja bi vjerojatno mogla izazvali drugačiju kaznenu odluku;

ako je okrivljeni bio proglašen nekrivim, a protu-stranka prije nastupa zastare (§ 24.) doprinese nova dokazala, koja dokazuju krivnju osvađenoga.

Glede daljnjeg postupka prvomolbene oblasti s podnesenom molbom za obnovu, glede ovršenja kaznene odluke i glede pravnog lieka proti rješitbi o uzkrati obnove vriede propisi, koji su ustanovljeni za povratu u prijašnje stanje u § 25.

§ 28.

Novčani iznos u pogledu kazne, naknade štete i troškova postupka, predviđeni u prijašnjim posebnim upravno-kaznenim propisima u forintama ili krunama, prevtaraju se u dvadescloroslruke odnosno desetoro-struke iznose u Kunama.

§ 29.

Propisi ove zakonske odredbe vriede i za kazneni postupak, koji provode upravne i redarstvene oblasti zbog pokušaja drugog kojeg zakonskog ili naredbenog propisa, u koliko u tima propisima nije izričito što drugo određeno.

§ 30.

Ovlašćuje se ministar unutarnjih poslova, da na-redbenim putem izda propise za izjednačenje upravno-redarstvenog kaznenog postupka na cielom području "

Nezavisne Države Hrvatske. Do toga vremena u slučajevima nepredviđenim u ovoj zakonskoj odredbi, vriede pomoćno (subsidjarno) propisi sudbenog kaznenog postupka.

§ 31.

Provedba i mjerodavno tumačenje ove zakonske odredbe povjerava se ministru unutarnjih poslova.

§ 32.

Ova zakonska odredba zadobiva pravnu moć danom proglašenja u Narodnim novinama,* a primjenjivat će se mjesec dana nakon toga i s tim danom prestaju vriediti svi propisi, koji su joj protivni.

Ostaju u vriednosti zakonska odredba od 4. studenoga 1941. broj CCCXC-1703-Z-1941 o suzbijanju pro-sjačenja, skitanja i bludničenja, i zakonska odredba od 25. studenoga 1941. broj CDXXIX-2101-Z-1941 o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih osoba na prisilan boravak u sabirne logore, s tim, da u lakšim slučajevima može oblast, nadležna za postupak, mjesto mjera, predviđenih u tim zakonskim odredbama, pri-mjeniti mjere propisane u § 4. ove zakonske odredbe.

U Zagrebu, dne 5. listopada 1942.

Poglavnik: Nezavisne Države Hrvatske:

Ante Pavelić,

v. r.

Broj: CCLXIX-2161-Z-1942.

Ministar unutarnjih poslova:

Ministar pravosudja i bogoštovlja:

* Narodne novine od 7. listopada 1942. broj 226.

Dr. Mirko Puk, v. r.Dr. Andrija Artuković, v. r.